Među holandskim jagodarima
Posted by admin on 28.05.2013. 16:25
holandija2013.jpgSadnja i berba u stojećem stavu

.Proizvodnja na stolovima sve zastupljenija.
.Sadi se čekajući i zeleni rasad.
.Domaćom jagodom snabdevaju domaće tržište većim delom godine


Krajem aprila, zahvaljujući Danskom programu podrške razvoja privatnog sektora u oblasti voćarstva i bobičastog voća u Južnoj Srbiji "Fruits & Berries" sa sedištem u Nišu, grupa od 15 hladnjačara, predstavnika stručnih službi, rasadničara, proizvođača voća i predstavnika medija imala je mogućnost da prilikom studijske posete proizvođačima u Holandiji, kako oni kažu mekog voća...

Extended News
Sadnja i berba u stojećem stavu

.Proizvodnja na stolovima sve zastupljenija.
.Sadi se čekajući i zeleni rasad.
.Domaćom jagodom snabdevaju domaće tržište većim delom godine


Krajem aprila, zahvaljujući Danskom programu podrške razvoja privatnog sektora u oblasti voćarstva i bobičastog voća u Južnoj Srbiji "Fruits & Berries" sa sedištem u Nišu, grupa od 15 hladnjačara, predstavnika stručnih službi, rasadničara, proizvođača voća i predstavnika medija imala je mogućnost da prilikom studijske posete proizvođačima u Holandiji, kako oni kažu mekog voća. Mogli su da vide i shvate da osim prirodnih uslova koje imamo za našu voćarsku proizvodnju, ostalo moramo da učimo od razvijenog sveta kako bi smo bili respektabilni pre svega na domaćem, a onda i stranom tržištu. Organizovanost, strategija, postavljeni ciljevi i kako do njih doći, u ovoj zemlji se shvataju veoma ozbiljno i studiozno se radi na njihovom definisanju i realizaciji. Naravno, kada su u pitanju investicije i proizvodna infrastruktura, to je još uvek neuporedivo sa našim uslovima, ali mnogo toga što Holanđani rade može se prilagoditi našim potrebama, pre svega njihova posvećenost poslu kojim se bave od proizvođača do fakulteta.
 holandija2013.jpg

U ovoj zemlji, po površini dva i po puta manjoj od Srbije, ali isto toliko puta brojnijoj kada je u pitanju stanovništvo, su postavili cilj da u što dužem periodu u toku godine sopstvenim voćem snabdevaju njihovo izbirljivo tržište, i ne samo njihovo. Prilikom posete jednog zasada u okolini De Boša saznali smo da su prvi plodovi jagode "elsanta" (tamo se kvalitet svake jagode meri poređenjem sa ovom sortom), veličine četiri i više centimetara, prodati ruskom tržištu. U šali su rekli "Putin dobro plaća". Plodove ove sorte veličine od 3,5 do četiri centimetara plasirali su nemačkim trgovinskim lancima, a od tri centrimetara domaćim supermarketima. Sve sračunato radi unapređenja sopstvene proizvodnje. Njima očito nije isplatljivije i rentabilnije da uvezu "jeftiniju" stranu jagodu. Doduše u berzanskim skladištima mogla se videti i portugalska jagoda koja je zajedno sa holandskom čekala prodaju. Jeste da je ona bila nešto jeftinija od holandske, ali kvalitet je bio na strani jagodara iz zemlje lala. Kad smo kod prodaje, grupa je imala prilike da se upozna sa procesom trgovine na berzi u Zaltbomelu koju koriste manji kooperanti, dok oni veći uglavnom imaju direktne kupce. Očito je da se u svetu "mali" udružuju radi ostvarivanja svojih interesa, a ozbiljna društva vode računa o sopstvenoj proizvodnji, dok uvoznu robu koriste kada nemaju svoju i za unapređenje konkurencije na domaćem tržištu. Bez stihijskih odluka i naglih zaokreta, ali i bez ekstra profita uvozničkog lobija. Jednostavno, veći izvoz od uvoza omogućava prosperitet zajednice.

Kada smo kod udrživanja, kako to izgleda u holandskim uslovima mogli smo da se upoznamo prilikom prijema u Holandskoj asocijaciji proizvođača (DPA) u Bredi koja okuplja proizvođače i hladnjačare. Za sve njihove interese asocijacija lobira u Briselu i Hagu, pa ona dođe kao "političko krilo" ovih poljoprivrednika. Tamo je dosta i onih odgajivača voća i povrća koji imaju i vlasnički udeo u hladnjačama. Naravno da vam to ne liči na prilike u Srbiji, ali može da bude nauk za neke u Srbiji.

Što se tiče nauke, kako to rade Holanđani grupa je mogla da vidi u Univerziteskom istraživačkom centru u Vageningenu . Prezenteri i istraživači su za svaku oblast, od sadnje, zaštite, skladištenja do prodaje, sve u cilju produktivnije i bezbednije proizvodnje predstavili našoj grupi. Stručnjak za marketing nam je pokazao i istraživanja o ponašanju i potražnji potrošača na Zapadnom Balkanu (oni pod ovim područjem podrazumevaju prostor bivše Jugoslavije i okolnih zemalja). U samoj zgradi instituta bila je prisutna nekolicina ljudi, jer, kako su nam kazali, studinti i predavači su na oglednim poljima nekoliko desetina kilometara u planini. Treba imati u vidu da je za njih i brdo nadmorske visine 300 metara prava planina.

Proizvodnja jagoda se odvija u staklenicima, na stolovima i na otvorenom polju. To se moglo zaključiti nakon posete nekoliko proizvođača u više provincija. Staklenici su opremljeni savremenom opremom u kojima se kontroliše gajenje voća, jagoda, malina i ostalog "mekog voća", tako da se noću snižava temperatura na devet stepeni, a danju povećava do dvadeset i nekog podeoka. To je i razumljivo, jer je jagoda biljka prohladne noći i toplog dana. Proizvonja na stolovima je sadnja i branje jagoda u stojećem stavu. Tamo svaki ozbiljan jagodar ima u svojim rashladnim uređajima čekajući rasad, bilo da je kupio ili proizveo i od marta do kasnog leta, na dve do tri nedelje, sadi određene količine, kako bi tržištu što duže ponudio sveže voće. Koriste se i kontejnerske sadnice.

Grupa iz Srbije imala je i priliku da podseti dva profesionalna rasadnika koji proizvode rasad jagode za holandsko, evropsko i svetsko tržište. Jedan od njih je "Flevoplant" u Ens-u nastao na zemljištu isušenog mora, grubo rečeno oteto od vode. Samo u ovoj oblasti na severozapadu zemlje oko deset hiljada kvadratnih kilometara su osvojene morske površine. Od 1954. godine posle velike poplave u ovoj zemlji gradile su se grandiozne brane kao zaštita i pomoću njih uvećavalo kopno. Priča se da će budući amsterdamski aerodrom biti izgrađen na veštačkom ostrvu koje će biti oformljeno u moru. Sadašnja vazdušna luka Šifol je na nadmorskoj visini pet metara ispot mora.Redovi i redovi bi se mogli napisati o Holandiji, njenim gradovima, ljudima koji u njoj žive, uređenosti i naravno biciklistima koji su veoma uticajni na tim prostorima, ali to je tema za neku drugu priču.

Što se tiče rasadnika "Flevoplant", sa njihovim sadnim materijalom upoznali su se i članovi Udruženja "Jagoda" iz Gredetina 2007. godine, kada je dopremljena sorta "zenga zengana". Zanimljivo je bilo i u drugom rsadaniku, na suprotnom kraju zemlje, "Rapo" u Rosendalu, iz koga uz pomoć beogradskog ATP-a, na našim poljima već ima sadnica "rumbe","salse","elsante","sonate" i drugih.

Na prvi pogled bogat svet, mada kažu da su zbog krize mnogi planirani radovi usporeni ili obustavljeni, dobro organizovan sa uređenim odnosima među učesnicima u lancu proizvodnje i prodaje, je nedostižan za nas. Međutim, nije bauk organizovati proizvodnju, obezbediti veću zainteresovanost nauke za proizvođače, napraviti strategiju razvoja jagodarstva, niti rashladiti i upakovati proizvod. A da ne govorimo o našem podneblju koje daje plodu dodatni kvalitet. Samo je potrebno, ako autora ovog teksta ne vara predosećaj, da se studioznije na svim nivoima pristupi problemima koje prate ovu proizvodnju. Nekada se, na primer na području opštine Aleksinac, gajila jagoda u suvom ratarenju na 200 hektara, a sada dnevno ne može da se isporuči ni deset tona stone jagode, pa retki savremeni proizvođači istu voze kod hladnjačara u Varvarin i na kvantaš. U Udruženju "Jagoda" kažu da ne mogu da odgovore na zahteve kupaca o isporuci od 15 tona pa do nekoliko šlepera, a zainteresovani zovu, kako iz zemlje, tako i iz Rusije, Poljske.... Pala je i proizvodnja industrijske jagode "zenge zengana". Naravno, u takvoj situaciji krivce nađemo u suši, vremenskim uslovima, državi i još koje čemu. Drugi pak smatraju da nisu nadležni za privredu, pa gledju svoja posla uz redovna i solidna budžetska primanja. I kada se vratite u našu realnost, upoznati sa tuđim iskustvima, onda vam je jasno zašto su autobusi za Beograd prepuni, kao i avioni za svetske destinacije gde barem poštuju rad i cene te dok im donosiš zaradu. Zato boravak u Holandiji, severnoj Italiji što većeg broja naših dokazanih jagodara bi trebalo da bude imperativ. Ne zbog tehnologije proizvodnje, koju su oni savladali, već zbog učvršćivanja vere u uspeh i poboljšanja njihove organizovanosti kada je u pitanju berba, skladištenje i nastup na tržištu. Uz to trebalo bi raditi na širenju površina pod stonom jagodom sa onima koji se opredele za jagodarstvo, a sa onim poljoprivrednicima kojima je proizvodnja jagoda dodatna grana podizati manje zahtevnu proizvodnju industrijske jagode. To je zadatak udruženja, lokalnih samouprava, škola, donatorskih organizacija i resornih ministarstava.

Pogledajte slike iz Holandeje u našoj galeriji...
N.Miljković


Objavljivanje ove reportaže omogućio Fruits & Berries, program podrške razvoju voćarstva u južnoj Srbiji, Niš